Evropska nedelja prevencije raka grlića materice se ove godine obeležava od 20. do 26. januara u cilju unapređenja stavova i informisanja o raku grlića materice i o načinima prevencije. Osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti. Naša zemlja se, sa stopom oboljevanja do 26,5 i stopom umiranja od 9,2 na 100.000 žena, i dalje nalazi u grupi zemalja sa visokim stopama obolevanja i umiranja u Evropi. Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, Srbija se, posle Rumunije, Rusije, Letonije, Bugarske, Ukrajine, Moldavije i Litvanije, nalazi na 8. mestu u Evropi po oboljevanju od raka grlića materice. Po umiranju od ove bolesti naša zemlja se nalazi na 7. mestu, posle Rumunije, Moldavije, Ukrajine, Litvanije, Rusije i Crne Gore. Stoga je ova bolest prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni izazov u Srbiji.
Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje više od 1.000 novoobolelih žena od karcinoma grlića materice, a život izgubi preko 400 žena. Poslednji podaci govore da se karcinom grlića češće javlja kod žena iznad 35. godine života, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su od 50. do 59. godine.
U periodu od 2008. do 2022. godine broj obolelih žena od raka grlića materice u Srbiji se nije bitnije promenio i u strukturi obolevanja od svih malignih tumora kod žena nalazi se na četvrtom mestu. U istom vremenskom periodu broj umrlih žena smanjio se 20,2% što predstavlja gotovo petinu manje umrlih, što ovu malignu lokalizaciju svrstava na šestu poziciju najčešćih vrsta raka od koje umiru žene u Srbiji. Razlozi ovog smanjenja mogu biti u boljoj informisanosti žena, pravovremenim odlascima na pregled i činjenici da otkrivanje raka u ranoj fazi daje mogućnost primene adekvatne terapije.
Prema podacima Registra za rak Srbije za 2022. godinu najviše stope oboljevanja su registrovane u Topličkoj, Borskoj, Zapadnobačkoj i Severnobanatskoj oblasti, a najniže u Pomoravskoj, Pčinjskoj, Južnobačkoj i Raškoj oblasti. U slučaju letalnog ishoda više stope od nacionalnog proseka su registrovane u Topličkoj, Kolubarskoj, Zaječarskoj i Braničevskoj oblasti, a najniže stope u Pirotskoj, Zlatiborskoj, Severnobačkoj oblasti i Gradu Beogradu.
U 2022. godini u Severnobačkom okrugu su 32 žene obolele od karcinoma grlića materice što je predstavljalo 5,1% obolelih od raka i četvrto mesto u strukturi oboljevanja od svih malignih tumora. Iste godine 6 žena su izgubile bitku sa ovom bolešću odnosno 2,6% umrlih od raka i peto mesto u strukturi umiranja od svih malignih tumora.
Svetska zdravstvena organizacije kao prioritet preporučuje sveobuhvatni pristup ovoj bolesti. To podrazumeva skrining odnosno rano otkrivanje i lečenje svih formi premalignih i malignih promena. Takođe, uključuje i vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV) i palijativno zbrinjavanje žena koje boluju od ove bolesti. Primarna prevencija oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima (HPV) obuhvata imunizaciju u cilju smanjenja broja obolelih od HPV infekcija. HPV vakcina sprečava infekciju najčešćim onkogenim tipovima ovih virusa koji cirkulišu u populaciji. U preko 90% slučajeva HPV vakcina sprečava nastanak raka grlića materice, a istraživanja pokazuju i visoku efikasnost (preko 90%) u zaštiti od dobijanja genitalnih bradavica, kao i drugih karcinoma (karcinom usne duplje i ždrela i karcinom završnog dela debelog creva).
Republika Srbija se ubraja među 140 zemalja sveta u kojima je uvedena vakcinacija protiv HPV. Preporučena vakcinacija u Srbiji sprovodi se od juna 2022. godine o trošku države, u domovima zdravlja za populaciju dece oba pola, uzrasta od 9 do 19 godina (pre prvih seksualnih odnosa). Sekundarna prevencija je rano otkrivanje raka grlića materice korišćenjem jednostavnog i neinvazivnog Papanikolau testa (PAP test), a radi utvrđivanja premalignih ili malignih promena u ćelijama grlića materice. Organizovani skrining podrazumeva ginekološki pregled na svake tri godine po pozivu lekara za žene uzrasta od 25. do 64. godine primenom PAP testa.